If you can read this, your browser does not support the HTML5 Canvas.




Share selection:

Zašto dolaziš ovdje? – Morrissey u Zagrebu [REVIEW]

Posted on 17/12/2014 by ouuuuu

U jednoj od onih ružnih novih kuća plesao je dječak. Bila je to kuća u predgrađu kakva su nicala kako bi akomodirala srednju klasu u drugoj polovici prošloga stoljeća. Dječak je plesao zdušno i često. Činio je to odlučno i nehajno, neopterećeno i požrtvovno. U kuhinji u prizemlju žena je skuhala čaj. Pripremila je dva sendviča i krenula u hodnik i u podnožju stepeništa povikala:
Steven! Steven!
Glazba iz sobe na katu se stišala a žena je ponovila:
Steven!
Glazba je utihnula i iz sobe se čulo komešanje. Čulo se povlačenje po tepihu, otvaranje vrata da bi povlačenje nastavilo , preko hodnika, u kupaonu.
Nije valjda. – pomisli žena dok joj je onaj poznati nemir počeo prožimati tijelo.
Povlačenje je sada dobilo stakleni zvuk, a žena se pripremi na prizor s kakvim se susretala i ranije. Kuća je stala odzvanjati zvukom kakav samo teenager koji se spušta niz stube hodajući u velikim staklenkama za kiseljenje krastavaca može proizvesti. Noge su mu bile skraćene na pola, a staklenke su se alarmantnom brzinom punile krvlju. Tako punjene staklenke svakom su novom stubom odzvanjale drugim tonom.
K vragu Stevene, opet?! – vrisnula je žena u nevjerici dok je ispod sudopera vadila gumenu pregaču.
Opet si plesom izlizao noge do koljena! Tko će sada to počistiti? I opet te moram voziti na transfuziju.
I dok je hitala u predvorje po ključeve obiteljskoga automobila pomislila je:
-Neka, narast će mu ponovo, uvijek jesu. Poseban je on dječak.

riječi: Ivan Jambrošić

U jednoj od onih opulentnih kuća kakve samo novi novac kupiti može, u elitnome dijelu grada sjedila je starica. Upravo je pristavila vodu za čaj i latila se tablet računala. Veličina znakova bila je namještena na najveću vrijednost, a ona je stala surfati netom. Nakon nekoga vremena oko joj je zapelo za ovaj članak:

Zagreb – Poznati glazbenik Steven Patrick Morrissey nalazi se na turneji na kojoj promovira svoj posljednji album “World Peace is None of Your Business“. Posljednji koncert održao je na Zagrebačkom velesajmu pred rasprodanom dvoranom gdje je izveo oko polovice pjesama s albuma. Koncert je otvorio pjesmom The Queen is Dead ponešto izmijenjenih stihova, a potom prešao na solo materijal. Nepripremljena publika koja je, ruku na srce, mahom činila uzrast ne tako daleko od srednjovječja bila je što manje što više razočarana odabirom materijala. Tako ni ne čudi što je vrhunac koncerta postigla How Soon is Now dok je ostatak vremena publika koncert pratila involviranošću i zainteresiranošću srednjoškolaca na obaveznom posjetu muzeju. Prebiranje po mobitelu, preglasno ćaskanje i ispijanje piva na šanku nekako može dočarati kojim su žarom posjetioci koji su platili kartu pratili ono u što su uložili novac. A neki su i otišli prije kraja. Još valja izdvojiti emotivnu izvedbu Asleep koja podsjeća na momente kakve su znali imati The National svirajući pred Zagrepčanima i njihovim gostima samo što u Morrisseyevom slučaju ni Zagrepčani niti njihovi gosti nisu znali stihove pa je izostalo sinergijsko, gotovo euforično stapanje pozornice s parterom. U Zagrebu smo svjedočili prosječnome pop koncertu iznadprosječnoga glazbenika.

Pročitavši članak starica je pročitala i komentare. Neki od njih bili su:

Puno mi je značio kada sam bila u pubertetu. Danas sam na koncert dovela i svoje djevojčice
autor: Bigger than others
Nabijem pivo za 20 kuna!
autor: anonimno
Morisej jede kobasice
autor: sitni provokator
Jedini sam znao stihove od The Queen is Dead, kak sam si kul
autor: djumbir

Starica ustane, ugasi plamen pod čajnikom i uhvati se telefona.
Steven?
*****
Čitam da si na Balkanu, kako si?
*****
Kako je prošao koncert?
*****
Nisi mi nikada rekao kako se osjećaš kada na koncert dolaze ljudi koji nisu došli slušati tvoju glazbu nego gledati tebe? Kako ti je kada najenergičnije reagiraju na pjesme tvojega staroga benda?
****
A znam, žao mi je. Nego Steven, znam da si mi zabranio da to spominjem, ali – da ipak nazoveš Johnnya?
…..
Steven? Steven? St….

Starica spusti uređaj na stol, okrene se prema čajniku i dok je stavlja čaj u vodu pomisli:
Javit će se već . Poseban je on dječak.